Ćirinom prugom: Čapljina – Zavala

KRATKI INFO OPIS STAZE

Ekskurzija počinje u Čapljini, gdje slijedi posjeta Mogorjelu (Roman Villa Rustica), gdje možete popiti jutranju kavu ili čak doručkovati. U sklopu Mogorjela nalazi se i konjički klub tako da ukoliko na raspolaganju imate dovoljno vremena možete si priuštiti i sat jahanja na ovim plemenitim životinjama. Ukoliko nemate vremena za jahanje, uvijek imate minut za fotografiranje. 😉

Nakon posjete špilji slijedi bicikliranje prelijepim dionicama i starim Ćirinoim mostovima preko Neretve, sve do Dračeva gdje imamo odvajanje desno s asvaltirane dionice na makadamsku trasu. Ukoliko niste cestovni biciklista u duši, svakako preporučujemo da vozite makadamskom dionicom gdje ćete posjetiti mnoge povijesne Ćirine objekte, poput mostsa kojeg je projektirao Eifeel (inžinjer koji je projektirao Eifeel toranj u Parizu). Vožnja dionicom daje prelijep pogled na Hutovo polje, dok ujedno prolazite i kroz 10 Ćirinih tunela. Kratku stanku ili piknik pauzu preporučujemo na stanici Brštanica. od Hutova sela slijedi asvaltirana i dobro obilježena dionica sve do Ravnog pa dalje do Zavale, gdje završavamo putovanje.

DETALJNIJI PODACI O STAZI KOJOM VOZITE

U Čapljini postoji odvojak i za mjesto Stolac na čijem se području nalazi povijesni grad Daorson. Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke Neretve. Tri kilometra zapadno od Stoca, u Vidovu polju, nalazi se Nekropola stećaka Radimlja. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, nekropola Radimlja spada u najvrjednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja u BiH.

Inače, u središtu Čapljine, na sadašnjem gradskom trgu, bila je kolodvorska zgrada koja je porušena 1998. godine. Ostala su samo četiri platana koji čuvaju uspomenu na uskotračnu željezničku prugu. Zadnji Ćiro kroz Čapljinu protutnjao je 6.11.1966. godine.

Na izlazu iz središta Čapljine trasa prolazi pokraj starog utvrđenog dvorca Mogorjela iz vremena Oktavijana Augusta, koji je otkriven prilikom izgradnje pruge Metković – Mostar (1884.-1885.). Arheološki spomenik iz rimskog doba nastao je na temeljima kasnoantičke ville Rustica koja je izgrađena na ruševinama starije suburbane vile.

Ispod Čapljine i Mogorjela staza prelazi rijeku Trebižat te dolazi u Gabelu za koju meksikanski povjesničar Robert Salinas tvrdi da je nekadaš- nja lokacija antičke Troje. Ime Gabela dolazi od talijanske riječi gabella, što znači carina, budući da je tu nekada bila granica između mletačke i osmanlijske vlasti. Tu se nalaze i ušća rijeka Trebižat, Bregava i Krupa u rijeku Neretvu.

U Gabeli se nalazi stari željeznički kolodvor koji je bio postaja za željezničke pruge uskog kolosijeka (0,76 m) Gabela – Zelenika u Boki Kotorskoj (Crna Gora), Hum – Trebinje i Uskoplje – Gruž u Dubrovniku (Republika Hrvatska). Bile su to pruge prvenstveno vojnostrateškog zna- čaja puštene u promet u srpnju 1901. godine. Za stalno prestaje s radom 31. svibnja 1976. godine, kada je ukinuta pruga Čapljina – Du- brovnik u Republici Hrvatskoj te Hum – Nikšić u Republici Crnoj Gori.

Od Gabele se trasa odvaja prema jugoistoku i rijeku Neretvu prelazi preko starog željezničkog mosta Tresana, dalje ide preko mosta Krupa i istoimene rijeke, te ulazi u mjesto Dračevo gdje prolazi ispod magistralnog puta M-17. U Dračevu se biciklistička trasa račva na dvije dionice, asfaltnu koja se uspinje od Svitave do Hutova, te makadamsku koja prati trasu stare uskotračne pruge preko visokih podzida, nasipa, kroz duboke usjeke do 19 kilometara udaljenog bivšeg željezničkog kolodvora u Hutovu. Asfaltna dionica preko Svitave prolazi uz selo Sjekose gdje su otkriveni ostaci rimske vile, ljetnikovca nekog bogatog Italca. U selu Bajovci nalaze se jezero i izvor Desilo koje u svojim dubinama čuva ilirske i rimske brodove i amfore, a u Svitavi se mogu naći ostaci rimske vile Dvorišta. Na ovoj dionici nalazi se i Svetište Kraljice Mira – Hrasno.

Makadamska dionica trase od Dračeva ide usporedo s Parkom prirode „Hutovo blato“ i s trase se pruža spektakularan pogled na taj najveći ornitološki park u Europi, koji je oaza prirode sa sedam jezera i rijekom Krupom. Ma- kadamska trasa pruža se „Bregovim“ obroncima gore Žabe, i povezuje bivše željezničke postaje Sjekose, Hrasno i kolodvor Hutovo. Na ovoj dio- nici nalazi se 10 ručno prokopanih tunela uku- pne dužine 1441,40 metara te dva mosta, od kojih je najpoznatiji Štangerova ćuprija za koju je projekt potpisao čuveni Eiffel, tvorac Eifelova tornja u Parizu. S obzirom na uspon od 18 promila, na ovoj su dionici teže vlakove vukle po dvije lokomotive, a lokomotiva kao potisak gurala je vlak od pozadi. Po dolasku na postaju Hrasno lokomotive su se namirivale ugljenom i vodom iz rezervoara preko napojnika („gran“).

Cisterna/rezervoar jedinstvena je građevina na prugama u Bosni i Hercegovini i šire. To je bila najveća građevina primijenjenoga armiranoga betona u hidrotehnici u ovome dijelu Europe.

PREPORUKA

Iako nas staza većim dijelom vodi kroz naseljena područja, na dionici od Dračeva do Hutova sela vozite kroz nenaseljeno područije bez pitke vode, stoga preporučujemo da se u Dračevu u lokalnoj trgovini opskrbite većom količinom vode. Ovo je naručito važno u ljetnim danima. Na makadamskoj dionici se na pojedinim dijelovima nalazi oštar kamen i mogućnost od trnja, pa je potrebno ponijeti mini alat i sredstvo za krpljenje unutrašnjih guma. Zbog dužine ture preporučuje se prije odlaska na vožnju obavijestiti obitelj ili prijatelje o planovima bicikliranja.
Kaciga obavezna!

DOWNLOAD SEKCIJA

1. DOWNLOAD CIRO MAPE PDF
2. DOWNLOAD CIRO LETAK PDF

POSJETITE ĆIRO WEB