+387 63 400 260
info@herzegovinabike.ba
POSTANI ČLAN/PARTNER
U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.
Hercegovački fratri su naraštajima samozatajno prikupljali, čuvali i izučavali materijalne tragove prošlosti svoje zemlje i hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta na ovim područjima. Od osnutka Hercegovačke franjevačke provincije razmišljalo se i o ostvarenju ideje fra Petra Bakule (Batin, 1816. – Mostar, 1873.) o otvaranju muzeja koji bi imao i prosvjetiteljsku ulogu.
U proljeće 1884. godine fra Anđelo Nuić preuređuje jednu samostansku prostoriju u prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Današnji muzejski prostor uređen je 2002. godine. Ideja o osnutku muzeja pojavila se polovicom XIX. stoljeća u krugu hercegovačkih franjevaca. Studiranje na talijanskim i austrijskim sveučilištima u to vrijeme i razgledanje tamošnjih muzeja u kojima su mogli vidjeti i pokoji izložak iz svog zavičaja, s jedne strane, a s druge uviđanje velike neprosvijećenosti te nedostatak škola i kulturnih institucija, budili su zamisao o utemeljenju takve institucije i u nas.
Vrativši se u rodni kraj i djelujući na pastoralnom, kulturnom i prosvjetiteljskom planu, posebice nakon odvajanja od Bosne srebrene i osnutka Hercegovačke franjevačke provincije, mogli su razmišljati o ostvarenju ideje o otvaranju muzeja koji bi imao, prije svega, prosvjetiteljsku ulogu. Čuvanje kulturnog blaga nije im bilo strano ni ranije. U nesigurnim vremenima turske okupacije, crkveno posuđe, knjige, slike i druge vrijedne predmete, zbog sigurnosti su često morali nositi sa sobom. Evidentiranjem, prikupljanjem i čuvanjem kulturno-povijesne građe i prirodnjačkih preparata franjevci su se bavili i prije, ali je od polovice XIX. stoljeća taj rad poprimio organizirane oblike. Zaslugom pojedinih župnika i drugih učenih ljudi onoga vremena, u samostan su pristizali brojni arheološki i drugi muzejski predmeti, koji su vremenom postali putokazom istraživačima u otkrivanju značajnih nalazišta kao što su: rimsko poljoprivredno imanje (villa rustica) u Mogorjelu kraj Čapljine, rimski vojnički logor Gračine na Humcu, slojeviti arheološki lokalitet u Gorici kod Gruda, te mnogih drugih do sada opsežnije neistraživanih lokaliteta, kao npr. Rimsko naselje u Gracu kraj Posušja.
Prvi veliki korak ka realizaciji ideje o utemeljenju muzeja načinio je povjesničar, pisac i graditelj fra Petar Bakula (Batin, 1816. – Mostar, 1873.). On je 1867. godine objavio svoj <Šematizam> na latinskom jeziku u kojemu je, međuostalim, iznio svoja zapažanja i istraživanja iz oblasti arheologije, povijesti, povijesne topografije, etnologije, prirodnih disciplina i dr. Njegovo je djelo postalo temeljem ozbiljnijeg rada na istraživanju prošlosti, a u njemu date informacije, unatoč kasnijoj bezobzirnoj izgradnji, ni danas nisu izgubile na aktualnosti. Fra Anđeo Nuić (Drinovci, 1850. – Mostar, 1916.), arheolog, konzervator i muzealac, produbljujući Bakulina saznanja iz povijesti i arheologije, izvodi prva terenska arheološka ispitivanja, otkrivši tako rimski vojni logor na Gračinama na Humcu, a na Karauli u Tomislavgradu ostatke rimskih zgrada, te kamene spomenike s natpisima. Pokretne arheološke nalaze do kojih je dolazio svojim terenskim radom, te otkupom i darovima, dopremao je u samostanske prostorije na Humcu, s namjerom da ih izloži javnosti. Dobio je jednu prostoriju u samostanu, dao izraditi odgovarajuće vitrine i u proljeće 1884. godine za javnost otvorio utemeljivši tako prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Iste je godine izradio statut i započeo voditi Spomenik muzeja, odnosno ulaznu knjigu prikupljenih predmeta.
Sada je pred vama potpuno nova muzejska izložba koju čine arheološki predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine. Potječu iz širokog vremenskog razdoblja. Prva etapa prapovijesti, starije kameno doba (paleolitik), predstavljeno je samo jednim eksponatom. Slijedeća su razdoblja, počevši od mlađeg kamenog doba(neolitika), preko bakrenog doba(eneolitika), brončanog i željeznog razdoblja prapovijesti, te rimskog i kasnoantičkog vremena i na koncu srednjega vijeka zastupljena raspoloživim brojem eksponata. Ovaj široki vremenski dijapazon od oko 16000 godina nije podjednako zastupljen predmetima u muzejskim zbirkama. Najmanje ih je iz najstarijih razdoblja prapovijesti i srednjega vijeka, pa su u izložbi zastupljeni gotovo svi predmeti koje muzej ima, dok je iz ostale arheološke građe napravljen izbor najreprezentativnijih ostataka materijalne kulture. Posebno je bogata rimska zbirka iz poznatih razloga što je Ljubuški kraj poznat po brojnim spomenicima ovog vremena.
Ovako postavljena izložba arheoloških spomenika sa šireg prostora Hercegovine, omogućit će posjetiteljima makar površan uvid u sfere materijalne i duhovne kulture žitelja koji su se u ovom dugotrajnom vremenu smjenjivali na njenu tlu, te otkriti manje poznatu djelatnost hercegovačkih fratara koji su naraštajima marljivo i samozatajno radili na prikupljanju, čuvanju i izučavanja u zrncima sačuvanih materijalnih tragova prošlosti svoje zemlje i svoga naroda.
U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.
Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca kao i raznim donacijama civilnog stanovništva, fundus se kontinuirano povećavao kao i potreba za novim prostorijama arheološke zbirke. Današnji muzejski postav, osnovan 2003. godine, smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu u vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Dio kompleksa čini i prostor lapidarija za izložbu kamenih spomenika koji se nalazi u samostanskom dvorištu.
Na prostoru Ljubuškog kraja pronađeno je 70 rimskih spomenika, od čega je najveći broj nadgrobnih spomenika (stela) koji pripadaju veteranima i vojnicima različitih legijskih i augzilijarnih postrojbi. U muzeju je izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve Arkanđela Mihovila u vremenu 11./12. st., popularan pod nazivom „Humačka ploča. Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH.
U sklopu Franjevačkoga samostana Humac, Ljubuški, zbirka umjetnina, sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka otvorena je 2004. Ideja o osnutku zbirke potječe od dr. fra Ljudevita Rupčića i dr. fra Viktora Nuića. Njih dvojica odlučili su 2001. otvoriti jednu zbirku kao zajedničku donaciju samostanu na Humcu. Tijekom tri godine zbirka se višestruko povećala. Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi temeljito je obnovljena prostor bivše knjižnice, pa je tako zbirka, zahvaljujući donacijama djela potrebne umjetničke razine i sponzorima, svečano otvorena. Zbirka sadržava oko 250 umjetnina, od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crteži i grafike.
Rupčićeva knjiga “Majka”, koja je u međuvremenu objavljena na šest jezika, zajedno sa Zvjaginovim slikama, bila je povod nastanka ove zbirke. Međutim, glavni motiv stvaranja i izlaganja za javnost ove zbirke jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života – vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana. Umjetnost može pridonijeti poštivanju tih vrijednosti, pa je to najvažniji razlog odluci za stvaranje zbirke takve tematske odrednice. U prosudbi ove zbirke ne treba polaziti samo od umjetničke vrijednosti pojedinih izložaka, nego od poruke koju daje kao cjelina. Umjetnička dojmljivost je itekako važna, ali i podržavanje plemenite ideje – njegovanje velike teme žene, veličanje njezine požrtvovnosti, ljubavi prema čovjeku i predanja Bogu
Zbirka umjetnina u franjevačkom samostanu na Humcu zanimljive je koncepcije. Okuplja umjetnike oko veličanstvene teme majke. Česte inspiracije kipara i slikara kroz povijest… Od uprizorenja naše nebeske majke do jednostavne žene nositeljice života, pokazane u svakodnevnim životnim situacijama. Božanska majka prikazana je u slavi oltara, ali i u susudjelovanju Kristove muke, u boli položenog tijela sina. I u toplini ljubavi s još malenim djetetom Kristom. Na Humcu su zastupljeni hrvatski umjetnici različitih generacija, njih sedamdesetak, koji su se inspirirali ovom velikom temom. Od klasika koji su djelovali na samom početku 20. stoljeća, i u njegovoj prvoj polovini, do afirmiranih imena novije hrvatske umjetnosti. Kiparska dionica zbirke n jezin je značajniji dio, i reprezentativni odabir autora, pokazanih ili s jednom skulpturom, ili s većim brojem radova, pa se dobivaju i retrospektivne naznake njihovih opusa. Što je skulptura dominantnija donekle je i razumljivo jer kipari često posižu za ovom temom.
No bez sumnje i slikari su dali svoja vrijedna postignuća, prenoseći osobnošću poetika svoj doživljaj majke punim umjetničkim uzbuđenjem. Zbirka nosi ozračje sakralnog. I to na dva načina. Kroz prikaz Bogorodice, ali i posvećenost majčinskog poziva svih žena. Umjetnici su svojim pogledom interpretirali majku pri radu, igri s djetetom, spajajući osobna iskustva i univerzalni pojam majke. Pristupajući djelu s radošću, ljubavlju, poštovanjem. U rasponima stilistika, od realistične marnosti, stilizacije oblika, ekspresivne pokrenutosti, do redukcije forme. U djelima jakog emocionalnog naboja, u kojima plemenitost lika dolazi u prvi plan. Stalnog dodira vanjske i unutrašnje ljepote. Traga božanskog u čovjeku.
Radno vrijeme muzeja?
Muzej je za posjetitelje otvoren svaki dan, i to u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka u radnom vremenu od 10 – 17h, odnosno od 1. travnja do 30. rujna sa nešto dužim radnim vremenom od 10 – 19h.
Ulaznice?
Da. Možete ih kupiti kao individualnu ulaznicu za Muzej na Humcu po cijeni od 2 KM (za razdoblje od 1.1. – 15. 6. / 15. 9. – 31. 12) odnosno 4 KM tijekom ljetne sezone (za razdoblje od 15. 6. – 15. 9.), ili na lokalitetu vodopad Kravica u zajedničkom paketu.
Što je sve izloženo u muzeju?
U muzeju su izloženi predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine, koji kronološki pripadaju razdoblju od gornjeg Paleolitika do kasnog srednjeg vijeka, u jednom vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Najbrojniju zbirku nalaza čine predmeti sa obližnjeg rimskog vojnog logora na Gračinama koji je istraživan u razdoblju od 1977.-1980. godine. U Muzeju je izložena i tzv. Humačka ploča koju datiramo u razdoblje od 10.-12. st., a predstavlja najstariji pisani trag hrvatskog jezika na području današnje Bosne i Hercegovine.
