+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER
+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER

Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla

Crkva sv. Petra i Pavla - Povijest

Crkva sv. Petra i Pavla je rimokatolička crkva sa samostanom u Mostaru. Nalazi se uz rječicu Radobolju, podno Huma. Crkvom upravljaju franjevci.

Franjevačka crkva jedan je od simbola Mostara i sa svojim impozantnim 107 metara visokim zvonikom neizostavna je građevina panorame grada. Tako je, Franjevačka crkva u Mostaru ima zvonik visok 107 metara. Crkva se nalazi neposredno uz Bulevar narodne revolucije, nedaleko od glavne gradske atrakcije – Stari most u Mostaru.

Franjevačka crkva mjesto susreta različitosti i svakako je nezaobilazan dio turističke ponude grada. Mostar je bogatiji za još jednu turističku strakciju, a to je Franjevačka crkva zajedno sa samostanom sv. Petra i Pavla.

Uvjeti za izgradnju ove crkve stvorili su se tek slabljenjem osmanske moći, popuštanjem stege i reformama Osmanskog Carstva. Nakon što je 1847. u Vukodolu izgrađen kompleks biskupske rezidencije, sjedište nove franjevačke provincije i sjedište mostarskog biskupa, godine 1866. došlo je do izgradnje franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u samom gradu. Tridesetak godina poslije izgrađen je i franjevački samostan. Crkva je uništena u srpsko-crnogorskom granatiranju Mostara 1992. Poslije rata ponovno je izgrađena. Crkva ima najviši zvonik u Bosni i Hercegovini (107 metara).

CrkvaFranjevački samostan Mostar
MuzejFranjevački knjižnica
Webhttps://franjevci-mostar.info/

Prve vijesti o franjevcima u Hercegovini

Početke franjevačkoga života u hrvatskim krajevima moramo tražio u svezi s poslanjem franjevaca u Prekomorsku provinciju. To više što su neki dalmatinski gradovi u to doba pripadali Bizantskomu carstvu, za koje je ustanovljena franjevačka Prekomorska provincija, a morski putovi prema Istoku išli su uz istočnu obalu Jadranskoga mora. Doista, ubrzo nakon osnivanja franjevačkih provincija u povijesnim se izvorima spominju franjevački samostani u južnohrvatskim gradovima: Zadru, Trogiru, Splitu, Dubrovniku. A Hrvatska franjevačka provincija osnovana je svakako prije god. 1232., a možda i prije 1226.

Ne znamo jesu li franjevci tada u hrvatskim krajevima iz tih gradova, u kojima su najprije uspostavili svoja prebivališta, pohađali današnju Hercegovinu. To se najprije moglo dogoditi iz Dubrovnika, koji je blizu Travunje i Humske zemlje, koje su poslije ušle u sastav Hercegovine, ili preko Splita, jer je Neretvanska krajina, također dio buduće Hercegovine, sve do god. 1324. bila pod Splitskom nadbiskupijom, pa nije isključeno da je koji franjevac iz Splita imao prigodu posjetiti predjele Neretvanske krajine.

Međutim, sigurno je da su franjevci došli u hercegovačke krajeve pretežno iz Bosne. Oko god. 1322. bosanski ban Stjepan II. Kotromanić (1312.-1353.) zauzeo je Humsku zemlju, Neretvansku krajinu, Imotsku krajinu i Tropolje (tj. Duvno, Livno i Glamoč), zvano i Završjem. Taj je događaj bio veoma važan za osvojene krajeve buduće Hercegovine, budući da su oni time bili poslije povezani s Bosnom kroz cijelu povijest.

U Bosni je tada bilo sjedište krivovjerja, o kojemu se tada mnogo govorilo. To je bio poseban oblik kršćanstva, čiji su se članovi nazivali krstjanima, a izvan Bosne obično bi ih zvali bogumilima ili patarenima. Oni su smatrani krivovjercima (hereticima) i kao takvi budili su zanimanje drugih kršćanskih zajednica.

To proširenje bosanske vlasti ozbiljno je zabrinulo splitskoga nadbiskupa Petra (1297.-1324.), koji je tada vršio biskupsku vlast do Neretve. Budući da je on imao vlast imenovati biskupe u ispražnjenim biskupijama svoje metropolije, imenovao je makarskoga biskupa, jer je znao da je u Makarskoj prije dolaska Hrvata bilo sijelo biskupije.

Otprilike u to doba splitski je nadbiskup imenovao biskupa u Duvnu, gdje je nekada bilo sijelo biskupije, nekoga Madija, koji je vjerojatno bio splitski franjevac.

Bez dvojbe krivovjerje bosanskih krstjana bilo je poznato u područjima Makarske i Duvanjske biskupije prije njihova ujedinjenja s Bosnom, ali svakako je ulaskom tih krajeva u bosansku banovinu poznavanje toga krivovjerja bilo povećano i u njima su se bosanski krstjani znatno širili. Upravo, da bi očuvali narod od tih krivovjeraca došli su franjevci u Bosnu i u njoj postavili svoje stalno sjedište. Doveo ih je franjevački general Gerard Ot (Gerardus Odonis, u latinskim ispravama), koji je 5. listopada 1339. uspostavio Bosansku franjevačku vikariju.

Franjevačka knjižnica

Franjevačka 1, pp 153
88 000 MOSTAR

tel./faks: (036) 334-237

Pošaljite email

Knjižničar
fra Ante Marić

Knjižnica je trenutno u postupku potpune obnove i zbog toga je do daljnjega zatvorena za javnost.

Dompes - Franjevački dom

Moderno uređen studentski dom projekt je hercegovačkih franjevaca. Dompes (Studentski dom, pučka kuhinja i centar za dijalog) je projekt hercegovačkih franjevaca za pomoć studentima slabijeg imovinskog stanja iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Europe. Uz pomoć brojnih donatora, izgradnja je započeta 2015. godine i još uvijek traje. Zgrada se nalazi u blizini franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, na mjestu nekadašnje zgrade HKUD Hrvoje. Ovim projektom nastoji se olakšati roditeljima i  studentima financiranje studiranja u Mostaru. Prvi korisnici, odnosno studenti su ušli u dom 2017. godine i njihov broj raste iz godine u godinu.

Pučka kuhinja, otvorena je 2017. godine i radi na principu dostave hrane onima kojima je to najpotrebnije.
Osim studentima, Dompes nudi smještaj i za profesore i druge goste koji posjećuju Mostar. Iznajmljivanjem soba i organiziranjem objeda za različite grupe nastojimo učiniti ovaj projekt samoodrživim, a studentske troškove smanjiti na minimum. 

Mapa

Fotografije

Proceed Booking