U njoj se, kao nigdje drugdje, dodiruju nebo i zemlja stvarajući jarku svjetlost neobičnih boja, koja taj kraj čini gotovo mističnim. Zahvaljujući njezinim prirodnim ljepotama, ugodnoj klimi, obilju sunca i vode, ubraja se u jednu od najpoželjnijih regija jugoistočne Europe.
“Njezini pejzaži neodoljivo podsjećaju na hrvatsku Istru ili francusku Provansu. Po načinu života vrlo je slična susjednoj Dalmaciji.Mnogo toga podsjetit će vas i na ostale mediteranske krajeve- od Španjolske do Grčke.
Ali ona je opet drugačija, jedinstvena i neponovljiva jer ju je Bog obdario tolikom raznolikošću kakvu je teško susresti na tako malom prostoru. Mnogi je doživljavaju kao zemlju kamena i sunca, rijeka, vinograda, smokava i duhana, pršuta i meda… Na nju podsjeća miris ljekovitog bilja i pjesma zrikavaca, okus
janjenćeg mesa i planinskog sira. Nju zapljuskuje Jadransko more i biju vjetrovi s bosanskih planina. U njoj se, kao nigdje drugdje, dodiruju nebo i zemlja stvarajući jarku svjetlost neobičnih boja, koja taj kra j čini gotovo mističnim.
Zahvaljujući njezinim prirodnim ljepotama, ugodnoj klimi, obilju sunc a i vode, ubraja se u jednu od najpoželjnijih regija jugoistočne Europe. Vjerojatno je zato mnogi nazivaju i njezinom Kalifornijom. “
„Hercegovina zemlja svjetlosti“ (Pervan, Skoko, Ljubičić)
Turistički raj koji nadahnjuje
Hercegovina je povijesna/historijska i zemljopisna/ geografska regija u južnom dijelu Bosne i Hercegovine koja se prije nazivala Humska zemlja, Zahumlje ili Hum. Ukupna površina joj je blizu 10 000 km2. Prema popisu iz 1991. godine, Hercegovina ima 437 000 stanovnika.
Kao prirodna regija, sastoji se iz dvije mikro regije: niske (primorske ili jadranske) i visoke (gornje ili planinske) Hercegovine. Visoka Hercegovina obuhvaća sliv gornjeg i srednjeg toka Neretve, znatni dio dinarskog predjela, planine Velež, Volujak, Prenj, Čvrsnica i Crvanj, te poznata Nevesinjska i Gatačka kraška polja. Niska ili jadranska Hercegovina se prostire oko donjeg toka rijeke Neretve i u slivovima rijeka Bregava i Trebižat. Obuhvaća veliko Popovo polje, Mostarsko polje i kotlinu, te Trebinjsko polje.
Sa svojom submediteranskom i mediteranskom klimom Hercegovina spada u regije u kojoj uspijevaj u sredozemno voće i povrće. Mnogi je nazivaju “Kalifornijom” Bosne i Hercegovine. Ovdje uspijevaju vinova loza, smokva, breskva, mandarina, jabuka, šipak, maslina i druge sorte, pa sve do ljekovitog bilja kao što su kadulja, vrisak, smilje itd.
Upravo zbog ovakve blage klime, Hercegovina je najveći i jedini proizvođač grožđa i vina u Bosni i Hercegovini. Dvije autohtone sorte, Žilavka i Blatina, odavno su se ovdje udomaćile i daju urod i kvalitetu kao nigdje drugdje. Hercegovina je zemlja sunca i kamena, a njezine proplanke i udoline prekrivaju nisko i visoko raslinje kao što su drača, hrast, jasen, klen, smreka i borovina. Svakom prolazniku ovaj ambijent nudi nezaboravne poglede i ugođaje za oko i dušu.
Kao povijesna/historijska regija, Hercegovina nudi puno povijesnih/historijskih lokaliteta kao što je Stari Grad u Mostaru, Počitelj, Blagaj, Mogorjelo, Radimlja, Ljubuška tvrđava itd. U hercegovačkim muzejima su sačuvani nalazi i iskopine iz daleke povijesti/historije. Upravo zbog toga, Hercegovina svakom gostu nudi «šetnju» kroz vrijeme.
Mostar joj je glavni grad i zajedno s Međugorjem – hodočasničkim središtem, Neumom – središtem ljetnog – kupališnog turizma i ostalim atrakcijama predstavlja jednu od najpoželjnijih regija u jugoistočnoj Europi.
Britanski medij “The Guardian” je u 2017 godini objavio članak o Ćiro stazi od Mostara do Dubrovnika 👉 LINK.
Novinar magazina “New York Times” u 2017 godini biciklirao je Ćiro stazom od Mostara do Dubrovnika i objavio članak nakon svog cikloputovanja 👉 LINK.
Lonely Planet je Hercegovinu i Ciro stazu svrstamo među 4 TOP svjetske destinacije 👉 LINK.
National Geographic je objavio članak o 6 nezaboravnih tura u Hercegovini 👉 LINK.
Ostali tekstovi: