XCO Herceg Stjepan 2025 – Ljubuški postaje središte adrenalinskog spektakla
Biciklistički klub Ljubuški s ponosom najavljuje uzbudljivo izdanje cross country utrke “XCO Herceg Stjepan 2025”, koja će se održati 04.05.2025 godine u jedinstvenom ambijentu srednjovjekovne tvrđave na brdu Buturovica iznad Ljubuškog. Ova prestižna utrka dio je kalendara Premijer lige Bosne i Hercegovine, privlačeći najbolje bicikliste iz regije i šire.
Na povijesnom lokalitetu gdje prošlost susreće sadašnjost, natjecatelji će se suočiti s tehnički zahtjevnom i dinamičnom stazom koja zahtijeva vrhunsku kondiciju, tehniku i strategiju. Svaki zavoj i uspon bit će nova prilika za dokazivanje hrabrosti, dok će prekrasan pogled na ljubuški krajolik pružiti dodatnu čaroliju ovom sportskom događaju.
Utrka “XCO Herceg Stjepan 2025” okuplja natjecatelje u sljedećim kategorijama:
- EM (Elite Muškarci)
- EW (Elite Žene)
- JM (Junior Muškarci)
- JW (Junior Žene)
- KM (Kadeti Muškarci)
- KW (Kadet Žene)
- MKM (Mlađi Kadeti Muškarci)
- MKW (Mlađi Kadeti Žene)
- Masteri
- Pioniri
- AMA M (Amateri Muškarci)
- AMA Ž (Amateri Žene)
Staza „XCO Herceg Stjepan 2025“ obećava adrenalinsku borbu, neizvjesnost i nezaboravna sportska dostignuća. Biciklizam, povijest i priroda spojit će se u savršenoj sinergiji, stvarajući događaj koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Pridružite nam se u Ljubuškom i budite dio ove spektakularne sportske priče – bilo kao natjecatelj ili navijač. Osjetite uzbuđenje utrke, podržite svoje favorite i uživajte u jedinstvenom spoju adrenalina i tradicije na XCO Herceg Stjepan 2025!
Organizator
Biciklistički klub Ljubuški iz Ljubuškog osnivan je s ciljem razvoja biciklizma u Ljubuškom i Županiji Zapadnohercegovačkoj. Adresa kluba je Zrinsko Frankopanska bb, Ljubuški, Bosna i Hercegovina.
Mjesto
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini. Grad je smješten s lijeve strane obale Trebižata, rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji Kravica i Koćuša.
Pored svojih prirodnih ljepota Ljubuški je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj baštini.
Na raznim lokalitetima mogu se naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: starorimski logor u Gračinama, Humačku ploču, Stari grad Ljubuški, te stećke na nekropolama u Studencima i Bijači te Zvirićima.
Na športskoj razini su prije svega zapaženi uspjesi rukometnog kluba HRK Izviđač.
Klima
Klima je umjerena mediteranska s 2.300 sunčanih sati tijekom godine.
Položaj
Ljubuški se nalazi u samom zapadu Hercegovine uz granicu Republike Hrvatske. Susjedne općine su Čitluk na istoku i Grude na zapadu te gradovi Široki Brijeg na sjeveru i Čapljina prema jugu, te s hrvatske strane Metković i Vrgorac na zapadu. Grad Ljubuški se nalazi na značajnim prometnicama prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).
U prijašnje doba je Ljubuški također bio i upravno središte zapadne Hercegovine, no taj status je izgubio povlačenjem novih županijskih granica sredonim 1990-ih.[nedostaje izvor] U okviru današnje zapadnohercegovačke županije se Ljubuški nalazi na njenom južnom kraju, dok je ulogu centra i središta preuzeo Široki Brijeg.
Područje grada pokriva površinu od 292,7 km²,[1] a područje grada se prostire od vrha Buturovice u Ljubuško polje prema Trebižatu.
Naseljena mjesta
Grad Ljubuški sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Bijača, Cerno, Crnopod, Crveni Grm, Dole, Grab, Grabovnik, Gradska, Greda, Grljevići, Hardomilje, Hrašljani, Humac, Kašće, Klobuk, Lipno, Lisice, Ljubuški, Miletina, Mostarska Vrata, Orahovlje, Otok, Pregrađe, Proboj, Prolog, Radišići, Stubica, Studenci, Šipovača, Teskera, Vašarovići, Veljaci, Vitina, Vojnići i Zvirići.
Krajolik i priroda
Uz poznati krški hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja. Najpoznatija su Ljubuško, Veljačko, Vitinsko, Rastok i Beriš, koja natapa rijeka Trebižat. Od brojnih pritoka, koje ljubuški kraj čine najbogatijim vodom u cijeloj Hercegovini, vrijedi spomenuti Vriošticu koja izvire u Vitini, te Studenčicu koja izvire u Studencima i natapa Studenačko polje.
U gradu ima oko 10.000 ha pašnjaka i oko 16.000 ha šuma, uglavnom listopadna drveća: hrasta, graba, jasena, klena, drijena i krškoga grmlja. Najviši planinski vrh na području grada je oko 959 metara visoki Vrlosinj, s kojeg se vidi i Jadransko more.
Izvor: Wikipedia (link)
