Biciklijada: UNESCO Heritage (Čapljina – Stolac)
Udruga „HerzegovinaBike“ najavljuje biciklijadu “UNESCO Heritage (Čapljina – Stolac)” koja će se održati u Subotu 14.09.2025. sa početkom u 10:00h ispred hotela President u Čapljini.
Biciklijada se realizira uz financijsku potporu: Grad Stolac, Nekropola Radimlja, tvrtke HT Eronet, Continental Tires, Turističke Zajednice HNŽ/K, Škoda Apolo, agencije REDAH i Capriolo SC Mostar , a u cilju promocije „Južne Hercegovine i rute UNESCO Heritage“.
- Datum: 14.09.2025.
- Vrijeme polaska: 10.00h
- Duljina staze: 60km
- Organizator: Udruga HerzegovinaBike
- Tel. +38763400260
- e-mail: info@herzegovinabike.ba
- web: www.herzegovinabike.ba
- Facebook događaj: https://fb.me/e/4Mn3SN4jl
𝐏𝐫𝐢𝐣𝐚𝐯𝐞 𝐧𝐚 𝐥𝐢𝐧𝐤:
UNESCO Heritage biciklijada u 2025 godini vodi nas od Čapljine do grada Stoca, stazom u dužini od 30km u jednom pravcu, dok ćemo u oba pravca nakupiti ćemo nekih 60km. Biciklirati ćemo se asvaltiranim dionicama prema Stocu na kojim gotovo i nema prometa i nalazimo je idealnom za bicikliranje. Također, u pratnji ćemo imati vozilo kombi sa namirnicama i vodom, a svima kojima bicikliranje u oba pravca bude previše, postoji opcija da Vas poslije obilaska Stoca sa kombijem prebacimo do vaših vozila u Čapljini (broj mjesta za prijevoz je ograničen).
Staza je atraktivna i životopisna sa prelijepim krajolicima i asvaltiranom podlogom, tako da je pogodna za sve vrste bicikala. Kao što smo kazali ovo jedna jako lijepa dionica, gdje se vozimo kroz ruralne krajeve obilazeći sela na dionici od Čapljine do Stoca. Biciklijadu završavamo u Stocu, sa obilaskom nekropole stećaka Radimlja i Starog grada Vidoški, a domaćini su za sve sudionike osigurali i okrijepu zbog čega su nam i potrebne Vaše prijave kako bi smo znali na koliko ljudi trebamo računati za obroke.
Povratak prema Čapljini, mjestu starta biciklijade je individualan ili grupni, odnosno po osobnim preferencijama, jer se vraćamo istim putem kojim smo došli.
𝐎𝐏𝐒̌𝐈𝐑𝐍𝐈𝐉𝐄 𝐈𝐍𝐅𝐎𝐑𝐌𝐀𝐂𝐈𝐉𝐄:
Biciklijada starta ispred hotela President u Čapljini (LINK LOKACIJE STARTA), gdje svi sudionici na raspolaganju imaju veliki parking i mogu parkirati svoja vozila, te popiti kavu u lokalnom kafiću prije početka naše biciklijade. Start biciklijade i početak našeg druženja planiran je za 10:00h, a biciklijada ide cestom koja vodi za Počitelj (prema Domanovićima) i dalje prema Stocu, trenutno je bez prometa i nalazimo je idealom za bicikliranje. Bitno je spomenuti da je dionica atraktivna, sadrži nekoliko kraćih uspona, ali opet nije prezahtjevna, a svi sudionici će na raspolaganju imati i kombi vozilo u pratnji u slučaju da im je previše bicikliranja. Također, postoji opcija da kombi vozilo one kojima je 60km previše bicikliranja da se prebace od Stoca do Čapljine gdje su im parkirana vozila. Sudionici biciklijade će također, na raspolaganju imati 10 volontera, iskusnih biciklista koji će tijekom bicikliranja paziti na sigurnost svih sudionika i pobrinuti za svaku nepredviđenu situaciju, te je ukloniti u najkraćem roku.
Trasa je u cijelim putem asfaltirana podloga (na par mjesta blagi makadam) na kojoj se može, osim MTB biciklom, voziti i treking ili cestovnim biciklom. Tempo vožnje je lagan i prilagođen većini sudionika.
Svim sudionicima na raspolaganju su volonteri, servisno vozilo, fotografije i video sa biciklijade, te im je osigurano: okrijepa, voda i prva pomoć u servisnom vozilu…
𝐒𝐓𝐀𝐙𝐀 𝐃𝐎𝐒𝐓𝐔𝐏𝐍𝐀 𝐍𝐀 𝐋𝐈𝐍𝐊: https://www.alltrails.com/explore/map/ciro-heritage-mtb-trail-5bce843?u=m&sh=0zvzk1
NAPOMENA: Datumi događaja se kreiraju na početku godine i okvirnog su karaktera, te ovise od više aspekata, poput vremenske prognoze, kalendara događaja u okolici idr… Točan datum događaja potvrdimo mjesec dana prije njegovog održavanja, te kreiramo Facebook događaje i šaljemo obavijesti svim zainteresiranim sudionicima. Hvala na razumjevanju.
Organizator
Udruga za promociju biciklizma „Hercegovina bicikl“ nastala je kao potreba da se na jedan sveobuhvatan način promovira biciklizam u Hercegovini, sa željom da okupi oko sebe sve relevantne biciklističke djelatnike i biciklističke klubove kako bi zajedničkim snagama pokušali brendirati Hercegovinu kako regiju poželjnu za biciklizam, a što bi u konačnici doprinijelo popularizaciji i omasovljivanju biciklizma, ali i stvaranju preduvjeta za razvoj cikloturizma koji je zadnjih godina u Europi, ali i svijetu, sve više u ekspanziji te postaje važna turistička grana.
Udruga “Hercegovina Bicikl” osnovana je 08.02.2013. i okuplja članove biciklističkih klubova iz Hercegovine. Udruga od samog osnivanja zajedno sa resurnim ministarstvima (Turizma, te Kulture i Sporta) aktivno radi na promociji biciklizma kao cikloturizma ponajprije, a zatim i kao sporta, rekreacije i načina življenja. Do sada smo iznijeli niz projekata aktivnog biciklizma kao sporta i rekreacije od čega bi izdvojili: Biciklističke karavane prijateljstva “Mostar – Vukovar” koje su okupile preko 1.000 biciklista iz cijele BiH, ali i Hrvatske, Međunarodne biciklističke cestovne utrke “Hercegovina Classic”, Međunarodni višednevni događaj “Blidinje BIKE Festival” koji kroz trodnevnu organizaciju okuplja tisuće biciklista i turista iz više zemalja, a bila je i nositelj projekta obilježavanja Europskog dana bez automobila te je organizirala više biciklijada u urbanim sredinama. Udruga “Hercegovina Bicikl“ okuplja biciklističke klubove iz područja Mostara, Širokog Brijega, Posušja, Gruda, Drinovaca, Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Trebinja, Ravnog, Stoca, Jablanice i Rame.
Udruga za promociju biciklizma “Hercegovina bicikl” zajedno s REDAH-om sudjeluje u više projekata vezanih za sportsku i turističku promociju Bosne i Hercegovine, a samostalno provodi projekt “Biciklom kroz Hercegovinu“ koji je prošao na natječaju Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Firmaprojekt fonda uspostavljenog od organizacija USAID-a i SIDA-e. Udruga je i aktivni partner na projektu revitalizacije uskotračne austrougarske pruge popularno nazvane Ćiro, projekt kojeg je obišao pozitivan glas svjetskih razmjera i o kojem su pisali mnogi strani mediji, a čijom su se realizacijom Mostar i Dubrovnik spojili biciklističkom trasom. Također, zajedno sa Uredom Županije Zapadnohercegovačke za EU integracije sprovodimo i aktivno sudjelujemo u realizaciji projekta “CYCLING RURAL” koji ima za cilj promociju ruralnog turizma kroz biciklističke staze i cikloturističku ponudu. Nadalje, udruga već nekoliko godina u suradnji s Biciklističkim savezom BiH i turističkim zajednicama provoditi projekt obuke cikloturističkih vodiča, te zajedno sa Regionalnom agencijom za razvoj Hercegovine “REDAH” provodi “Bike Friendly” projekt u kojem motele, restorane i privredna gastinstva educiramo o cikloturizmu, cikloturistima kao gostima te im dodjeljujemo BikeFriendly oznake.
Mjesto
Stolac je smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, u dolini, a okružuju ga planine Hrgud te Vidovo polje; brdo Križevac je gotovo u središtu grada i okolo su još Krstac i Križane.[1] Prema istoku od Križevca je Komanje brdo, Ošanići su na zapadu, Hrgud je sjeverno i uzvišenje Bačnik na jugu prema Hrasnu i Neumu.[2] Okolna su mjesta ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.
Klima
Klima je mediteranska.[3] Bura je u Stocu postizala brzine do 120 km/h. Brzina je ovisna o razlici u temperaturi između Hrguda i Stoca i upravo je srazmjerna: veća razlika, veća brzina.[4] Srednja godišnja temperatura viša je od 7 °C. Osunčanost je 2500 sati godišnje, prosječno 6,4 sata na dan.[5] Srednja godišnja oblačnost u Stocu je 4,5.[4]
Prapovijest i antika
Crtež iz pećine Badanj
Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočnogotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, mletačke vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći.
Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.
Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj – paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno – prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjićima povrh Stoca (IV. – III. st. pr. Kr.). Slijedi rimski municipij Diluntum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspijevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.
Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980. godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba eneolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorsonu, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave Diluntuma. Tu je i Radimlja s čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je u Krajšini grob Židovskog rabina Moše Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židova, drugog po važnosti hodočasničkog mjesta za Židove iz cijelog svijeta.[8] Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, knjižnice bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.
