Ne postoje dvojbe, Hercegovina je trenutno najrazvijenija cikloturistička destinacija u regiji i poželjno mjesto za odmor cikloturista iz cijelog svijeta. Šta je to što svake godine privlači desetine tisuća u ovaj južni dio Bosne i Hercegovine?
Toni Zorić, predsjednik udruge “HerzegovinaBike”, kaže da je odgovor vrlo jednostavan: “U Hercegovini možete pronaći sve. Vrlo je blizu mora, a samim time i Eurovelo 8 rute koja se proteže jadranskom obalom, a na koju se nadovezuje naš biser “Ćirina uskotračna pruga“.
Pa krenimo redom, udruga “HerzegovinaBike” osnovana je kao udruga za promociju biciklizma, gdje su se specijalizirali za cikloturizam, a od svoje registracije do danas ova udruga je razvila preko 2.000km biciklističkih staz u cilju cikloturističke ponude i privlačenja izrazito velikog broja cikloturista iz cijelog svijeta u Bosnu i Hercegovinu. Samim uvidom u njihovu web stranicu koja je doista osebujna, nalazimo i temelje izjave predsjednika ove udruge. Zasigurno najkompletnija cikloturistička ponuda (na dva jezika) sa velikim brojem biciklističkih staza, izvrsnim fotografijama, aranžmanima, destinacijama za posjetiti i domaćim gospodarstvima za koje ova udruga cikloturistima predlaže da posjete u cilju noćenja ili kušanja domaće kuhinje i gastro ponude.
Možete li nam za početak predstaviti ideju HerzegovinaBike?
“Udruga za promociju biciklizma “HerzegovinaBike” idejno je zamišljena kao udruga koja treba da razvije svjetski sve popularniji sport biciklizam i predstavi Hercegovinu, pa i Bosnu i Hercegovinu kao izvrsnu cikloturističku destinaciju, te bude centar cikloturističke i općenito biciklističke ponude, sve na jednom mjestu. Već od samog početka ova ideja je priznata od “Federalnog ministarstva Turizma i Okoliša”, gdje smo kroz njihovu podršku uspijeli postaviti temelje Udruge i već danas 10 godina nakon osnivanja možemo vidjeti koliko je ekipa koja stoji iza imena “HerzegovinaBike” načinila golem posao. Od zemlje koja uopće nije poznavala biciklizam kao vid kretanja, zajedno sa našim partnerima uspjeli smo napraviti jednu od najpoželjnijih cikloturističkih destinacija“, kazao je Zorić.
Tko sve stoji iza imena HerzegovinaBike?
“Pa vidite sve je nekako krenulo iz Mostara i osnivanjem biciklističkog kluba u Mostaru, koji je okupljao bicikliste iz Mostara, ali i ljude iz ostalih dijelova Hercegovine gdje biciklizam nije bio razvijen. Oduvijek sam volio gledao stvari u malo širem spektru i tada sam sjeo s tim ljudima i kazao im kako mi je drago što su oni tu u Mostaru s nama, ali i predložio im da širimo ovu priču, da svi oni osnuju klub u svom mjestu prebivanja, te da zajedničkim snagama širimo ovu pozitivnu priču koja promovira Heregovinu kao zemlju sporta i turističke ponude. Ova priča živi i dan danas, nakon 10 godina imamo 16 klubova u Hercegovini od Tomislavgrada u Hercegbosanskoj županiji, sve do Trebinja u istočnoj Hercegovini. Sve ove udruge su okupljene pod imenom “Klastera HerzegovinaBike” i imaju zajednički cilj, a to je Hercegovina – najveća cikloturistička destinacija“.
Doista hvale vrijedan i nimalo lagan posao. Koliku ste podršku imali u svojim ciljevima?
“Ja nekako volim kazati kako je projekat “Ćirine uskotračne pruge” cikloturističku ponudu Hercegovine digao na sljedeći razinu. Zapravo, smatram da je sav naš trud zapravo počeo dolaziti na vidjelo i kroz taj projekat smo se pokazali kao zdrav i pouzdan partner. U našim referencama možemo se pohvaliti brojnim suradnjama sa resurnim ministarstvima, kao i brojnim agencijama, poput JICA, REDAH, EU info Centar, UNDP, USAID, te Ured Vlade ŽZH za EU integracije s kojim trenutno razvijamo projekt “Cycling Rural” koji je financiran sredstvima EU.
“Naša prva velika suradnja bila je zapravo sa REDAH (Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj) s kojom smo razvili projekt biciklističke staze nekadašnjom Ćirinom uskotračnom prugom od Mostara do Dubrovnika, te dalje prema Trebinju u cilju promocije i širenja cikloturističke ponude u Hercegovini. To je doista jedan fantastičan projekat koji je promovirao Hercegovinu prema cijelom svijetu i projekat iz kojeg smo i mi sami mnogo naučili, a naučili smo što sve posjedujemo i da cijenimo to što posjedujemo. Mnogi veliki mediji su upravo zbog Ćire posjetili Hercegovinu i pisali o turističkim kapacitetima Hercegovine, poput britanskog časopisa “The Guardian“, amerčkog “New York Timesa” i mnogih drugih, dok je Lonely Planet uvrstio Hercegovinu kao četvrtu najpoželjniju cikloturističku destinaciju na svijetu”.
“Nadalje, kroz ovaj projekt smo shvatili pojam “cikloturistički vodič”, odnosno imali smo stazu kao turističku ponudu, ali smo trebali ljude koji će se voziti s turistima i prezentirati im našu zemlju u najboljem svijetlu. Od 2015. do danas smo educirali preko 60 cikloturističkih vodiča, ljudi koji rade ovaj posao, uživaju u njemu i žive od cikloturizma i turizma općenito. Zatim smo sa Redahom radili na projektu “Bike Friendly Standard” gdje je cilj bio da lokalne gospodarstvenike, vlasnike restorana i smjestajnih kapaciteta upoznamo s potrebama cikloturista, predstavimo im pojam cikloturiste kao gosta i što je to sve potrebno kako bi njihov objekat zadovoljavao uvijete za cikloturiste, te naposlijetku i dobio licencu “Bike Friendly Standarda”. Danas u Hercegovini imamo kako velik broj ugostiteljskih objekata koji zadovoljavaju ove uvijete i okreću se cikloturizmu i prihvataju goste iz cijelog svijeta“.
Uvidom u vašu web stranicu vidimo doista široku ponudu, koliko je tu staza predstavljeno?
“Hercegovina se kao regija sastoji od četiri županije: Hercegovačkoneretvanska Županija (HNŽ), Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH), Hercegbosanska Županija (HBŽ) i Istočna Hercegovina (RS), gdje trenutno imamo ucrtano preko 2.000km biciklističkih staza u cilju cikloturističke ponude Hercegovine. Zasigurno je najveći posao načinjen u ŽZH kroz projekat “Cycling Rural” koji je financiran sredstvima EU, a gdje smo kroz 1.300km biciklističkih staza predstavili cikloturističku ponudu zapadne Hercegovine, odnosno turisti vozeći kroz ruralne dijelove zapadne Hercegovine, na najbolji način upoznavaju živote i običaje ljudi koji ovdje prebivaju, te naravno domaću kuhinju i prirodna i povijesna bogatstva. Sav naš posao krenuo je iz HNŽ sa stazom “Ćirine uskotračne pruge” u dužini 180km, a bitno je spomenuti da je u tijeku projekt “Ćiro Heritage” odnosno još 100km cikloturističke ponude na potezu od Počitelja, preko Stoca obilazeći Radimlju, Daorson, Boljune, sve do Hutova sela nadovezujući se na postojeću stazu Ćirinom prugom. Trenutno najmanji posao je načinjen u HBŽ i Istočnoj Heregovini, no tako zasigurno neće ostati, budući da je naš cilj da pokrijemo cijelu Hercegovinu i njene turističke kapacitete. Vrijedno je spomenuti kako je upravo u tijeku i projekat “Ćiro 2” na dionici od Ravnog, preko Trebinja, Nikšića (Crna Gora) sve do Herceg Novog, tako da ćemo u godinama ispred nas moći biciklirati stazom Ćirine pruge od Mostara sve do Herceg Novog u Crnoj Gori. Još je mnogo posla ispred nas, no mi se nadamo mnogim pozitivnim projektima i velikim iskustvima“.
Koliko je korona utjecala na cikloturizam u Hercegovini?
“Samo sam čekao kada ćete postaviti to pitanje (smijeh). Pa naravno da je utjecala, kao i na sve ostalo u svijetu. U ranijim godinama smo imali toliko velik broj cikloturista na Ćirinoj pruzi da jednostavno nismo mogli vjerovati koliki broj biciklista iz svijeta dolazi u Hercegovinu i obilazi je biciklom. Uvijek se tražio vodič više i jednostavno turizam u Hercegovini je cvjetao. No, s druge strane ovaj zastoj nam je pomogao da se pregrupiramo, završimo neke velike projekte, redizajniramo našu web stranicu i proširimo cikloturističku ponudu kako bi smo spremni mogli dočekati kraj ove pandemije i dolazak novih turista u Hercegovinu“.
Koji je sljedeći izazov pred vama? Što je sljedeće što će nam HerzegovinaBike predstaviti?
“Pa zasigurno je da ćemo završiti započete projekte na “Ćiro” stazama, a zatim će naša web ekipa sve to premijeti na našu stranicu i predstaviti novu cikloturističku ponudu, a svakako nam je cilj da napravimo dobar posao i u Istočnoj Hercegovini, kao i HBŽ. Trebinje je, trenutno, jedan od bisera Hercegovine, kojem pogoduje blizina Dubrovnika i izvrsna turistička ponuda, tako da privlači velik broj cikloturista. Zasigurno je da na tom dijelu moramo proširiti cikloturističku ponudu, što ćemo vjerujem s lokalnim klubom u Trebinju i gradskim vlastima i uspijeti realizirati“.
Hercegovina je posebno mjesto za vožnju biciklom jer su vremenski uvijeti izvrsni i možete pronaći ravni teren ili se uspeti na neki od najvećih vrhova planine, vrh Pločno 2.228mnv. Nadalje, upravo mnogi profesionalni biciklisti iz sjevernijih krajeva tijekom zimskih priprema zbog povoljnih vremenskih uvijeta u Hercegovinu dolaze trenirati i pripremati se za sljedeću sezonu.
Želimo istaknuti kako Hercegovina nudi biciklistima različitih sposobnosti i prohtjeva dobre mogućnosti, a sve to je popraćeno i izvrsnom gastronomskom ponudom po kojoj je Hercegovina i poznata, kao i prirodnim ljepotama. Vjerujemo da će se mnogi složiti kako je Hercegovina savršeno mjesto za vožnju biciklom, što otvara nove mogućnosti turističkim ponudama.
Činjenica da mnogi strani cikloturisti upravo Hercegovinu odabiru kao sljedeću veliku destinaciju nije samo neka sretna slučajnost i potvrđuje gore navedeno.
Kao što je Toni rekao: “U Hercegovini možete pronaći sve“.
