Dobro je znati

Turistički raj koji nadahnjuje

Hercegovina je povijesna/historijska i zemljopisna/ geografska regija u južnom dijelu Bosne i Hercegovine koja se prije nazivala Humska zemlja, Zahumlje ili Hum. Ukupna površina joj je blizu 10 000 km2. Prema popisu iz 1991. godine, Hercegovina ima 437 000 stanovnika.

Kao prirodna regija, sastoji se iz dvije mikro regije: niske (primorske ili jadranske) i visoke (gornje ili planinske) Hercegovine. Visoka Hercegovina obuhvaća sliv gornjeg i srednjeg toka Neretve, znatni dio dinarskog predjela, planine Velež, Volujak, Prenj, Čvrsnica i Crvanj, te poznata Nevesinjska i Gatačka kraška polja. Niska ili jadranska Hercegovina se prostire oko donjeg toka rijeke Neretve i u slivovima rijeka Bregava i Trebižat. Obuhvaća veliko Popovo polje, Mostarsko polje i kotlinu, te Trebinjsko polje.

Sa svojom submediteranskom i mediteranskom klimom Hercegovina spada u regije u kojoj uspijevaju sredozemno voće i povrće. Mnogi je nazivaju “Kalifornijom” Bosne i Hercegovine. Ovdje uspijevaju vinova loza, smokva, breskva, mandarina, jabuka, šipak, maslina i druge sorte, pa sve do ljekovitog bilja kao što su kadulja, vrisak, smilje itd. 

Upravo zbog ovakve blage klime, Hercegovina je najveći i jedini proizvođač grožđa i vina u Bosni i Hercegovini. Dvije autohtone sorte, Žilavka i Blatina, odavno su se ovdje udomaćile i daju urod i kvalitetu kao nigdje drugdje. Hercegovina je zemlja sunca i kamena, a njezine proplanke i udoline prekrivaju nisko i visoko raslinje kao što su drača, hrast, jasen, klen, smreka i borovina. Svakom prolazniku ovaj ambijent nudi nezaboravne poglede i ugođaje za oko i dušu.
Kao povijesna/historijska regija, Hercegovina nudi puno povijesnih/historijskih lokaliteta kao što je Stari Grad u Mostaru, Počitelj, Blagaj, Mogorjelo, Radimlja, Ljubuška tvrđava, manastir Tvrdoš itd. U hercegovačkim muzejima su sačuvani nalazi i iskopine iz daleke povijesti/historije. Upravo zbog toga, Hercegovina svakom gostu nudi «šetnju» kroz vrijeme.

Mostar joj je glavni grad i zajedno s Međugorjem – hodočasničkim središtem, Neumom – središtem ljetnog – kupališnog turizma i ostalim atrakcijama predstavlja jednu od najpoželjnijih regija u jugoistočnoj Europi.

Hercegovina je poznata po bogatoj gastro ponudi domaćih. autohtonih proizvoda. Cilj je da gastro ponuda Hercegovine postane jedan od poznatih brendova, zbog kojeg će turisti rado posjećivati Hercegovinu.

Povijest Hercegovine

Prostor Hercegovine naseljen je još u prapovijesnom razdoblju. O tome svjedoče ostaci kamenih i metalnih predmeta. U 13. stoljeću prije Krista naselila se skupina Ilirskih plemena (Daorsi, Ardijejci,…). Rimljani će ih poraziti i njihovu zemlju organizirati u rimsku pokrajinu Ilirik. Nakon podjele rimskog carstva 395. godine, na zapadno i istočno, Hercegovina je pripala zapadnom dijelu carstva. Sredinom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje Bosnu i Hum – Zahumlje (današnja Hercegovina) kao dvije male oblasti. Od sredine 12. stoljeća Hercegovina i Bosna imaju svoje vladare s titulom bana. Godine 1377. Bosna i Hercegovina je postala kraljevstvo, a ban Tvrtko njezinim prvim kraljem. Nakon njegove smrti 1391. godine, Bosnu i Hercegovinu je zahvatio proces osamostaljivanja najistaknutijih velikaša (odvajanje Hercegovine od Bosne). Tako Bosnom vlada Hrvoje Vukčić Hrvatinić, a Hercegovinom njegov sinovac Stjepan Vukčić Kosača koji uzima naslov hercega a svoj posjed naziva Hercegovinom 1448. sa sjedištem u Blagaju. Ta podijeljenost olakšala je Turcima Osmanlijama da okupiraju Bosnu i Hercegovinu. Turci su konačno zauzeli Bosnu 1463., a Hercegovinu 1482. godine.  

Od kulturnih spomenika iz srednjeg vijeka najznačajniji su stećci – nadgrobni kameni spomenici. Od stotine lokaliteta, najznačajniji je onaj na Radimlji kod Stoca. Od pisama najviše se koristila glagoljica i bosančica. Najstariji spomenik pisan bosančicom je Humačka ploča koja se čuva u muzeju franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškog, a potječe iz 12. stoljeća. Slabljenjem osmanlijskog carstva tijekom 17. i 18. stoljeća, Hercegovinu potresaju nemiri praćeni bunama i ustancima kršćanske raje da se oslobode turske vlasti. Na berlinskom kongresu 1878., Austrougarska monarhija je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala (pripojila). Pod Austrougarskom upravom, Hercegovina se osuvremenjuje i povezuje sa zapadnom Europom. Potpuno je ovisna o bečkom dvoru sve do raspada Monarhije 1918. godine. Nakon završetka I. Svjetskog rata Hercegovina ulazi u sastav kraljevine Jugoslavije pod dinastijom Karađorđevića. Od 1939. do 1941. ulazi u sastav banovine Hrvatske a od 1941. do 1945. biva pod vlašću nezavisne države Hrvatske. Komunisti na čelu sa Josipom Brozom Titom, 29. studenog 1943. godine u Jajcu stvaraju SFRJ (druga Jugoslavija) i Bosna i Hercegovina je pod njezinom vlašću sve do 1990. godine kada se ona raspala. Raspadom Jugoslavije, bivše republike postale su samostalne i suverene države.

Devedesetih godina prošloga stoljeća Hercegovina je prošla kroz teško ratno razdoblje koje je ostavilo dubok trag na ljudima i gospodarskom stanju. Zbog svog položaja, mediteranske klime, danas je Hercegovina turistička destinacija i svoj razvoj zasniva upravo na turizmu. Mostar je administrativno, političko, kulturno i gospodarstveno središte regije. Turizam i poljoprivreda, posebno vinarstvo i vinogradarstvo, su grane gospodarstva na kojima će Hercegovina u budućnosti dobrim dijelom zasnivati ekonomski razvoj. Zbog svoje duge i burne povijesti, kulturno povijesno naslijeđe Hercegovine je veliko i prožeto raznim kulturama što Hercegovinu čini jedinstvenom i zanimljivom.