S rastućom urbanizacijom, gradovi su obvezni pratiti povećanu razinu zagušenja i emisija u regiji. Posljednjih godina pojavilo se sve veće negativno prepoznavanje korištenja privatnog automobila, ističući potrebu za održivim prijevozom u gradovima. Jedan od rastućih trendova u održivom prijevozu su “Bike-Sharing Programs” ili Programi dijeljenja bicikala (BSP). Broj programa dijeljenja bicikala (BSP-ova) dramatično je porastao u posljednjih nekoliko godina. U suvremenim programima dijeljenja bicikala, bicikli se pružaju od strane operatora, koji se mogu preuzeti i vratiti na samoobslužnoj stanici za iznajmljivanje. To je nemotorizirani ili djelomično motorizirani javni prijevozni sustav pokretan ljudskom snagom. Priroda putovanja putem BSP-a obično je kratkotrajna (manje od 30 minuta). Ključna karakteristika sustava je zajedničko korištenje, dostupnost bicikala na više lokacija i ljudski kontroliran sustav.
Infrastruktura BSP-a također se postupno poboljšava tehnološkim intervencijama poput prilagođenih bicikala s automatiziranim stanicama za priključivanje, plaćanja korisnika putem kartica i web stranica koje pružaju informacije o stopi zauzetosti bicikala. Na taj način pruža privlačno rješenje prometnih zagušenja u gradovima.
Program dijeljenja bicikala ima za cilj ostvarivanje koristi poput:
- Smanjenje emisija;
- Zdravstvene koristi;
- Ušteda u potrošnji goriva;
- Ušteda u troškovima putovanja.
Koristi se odnose na modalni prijelaz s motornog prijevoza na bicikl.
Europska biciklistička federacija, financirana od strane EU, razvila je i implementirala politički okvir gdje se Program dijeljenja bicikala realizira kao ključna komponenta gradskog prometnog sustava. Dodatno se naglašava potreba za razvojem ekosustava javnih bicikala (PBS) putem strateškog političkog i regulatornog okvira.
Situacija u Gradu Mostaru
Grad Mostar je u mjesecu ožujku/martu 2023 godine pokrenuo sustav javnih bicikala Next Bike, a čija se promocija vršila u sklopu biciklijade „Ćirinom prugom“. Gradonačelnik je zajedno sa velikim brojem okupljenih biciklista vožnjom kroz grad promovirao ovaj novi vid javnog prijevoza.
Next Bike sustav realiziran je kroz projekt koji je podržao Federalni fond za zaštitu okoliša preko kojeg je Grad Mostar nabavio 50 bicikala koji su bili raspoređeni na deset lokacija u Mostaru. Riječ je o novoj generaciji Nextbike bicikala opremljenih pametnim lokotom za otključavanje i zaključavanje bicikla, GPS sistemom za praćenje, a najam bicikla će se vršiti jednostavno uz pomoć mobilne aplikacije.
Kako su građani Mostara prihvatili Next Bike sustav?
Kompletan projekt naišao je na veliko odobravanje žitelja grada Mostara, naručito onih osvještenijih koji inače koriste bicikl ili su imali potrebu za biciklom kako bi obavljali svoje dnevne aktivnosti. No, uočeno je i nekoliko problema koji su zahtjevali intervenciju Grada, kako bi se situacija na terenu popravila i kako bi sustav bolje funkcionirao.
- Projekt nije pratila infrastruktura! I to je zapravo bio i najveći problem, što građani Mostara na raspolaganju nemaju biciklističke staze i nisu u mogućnosti da sigurno bicikliraju i budu dio zelenog načina prijevoza koji poboljšava kvalitet zraka i iskustva prijevoza u urbanim sredinama. Udruga je imala nekoliko sastanaka sa gradskim vlastima, no sve je ostajalo na obećanjima.
- Neodgovarajući parking za bicikle. Next Bike sustav bez pravilnog parkinga imao je problema sa građanima koji su bicikle ostavljali na razne lokacije koje zapravo nisu predviđene za parking bicikla, dok ih je ujedno i svaki jači vjetar obarao na zemlju, što je opet ostavljalo lošu sliku na cijeli sustav.
- Vandalizam. Iako je možda jedna od najlošjih karakteristika uništavanje javnog dobra, te je općenito kao vandalizam ružna slika i nekultura jedne kategorije ljudi, ovo stavljamo kao posljednji nedostatak jer ta uništavanja s vremenom su manja i prestaju. Ono što je potrebno za grad Mostar su drastičnije kazne za uništavanje javne imovine, a krivci se lako pronađu jer je svaka registracija bilježila broj i kontakt osobe koja je uzela i uništila bicikl. Mnogi vandali su i bili prijavljeni policiji i registrirani kao takvi u sustavu.
Pozitivni primjeri
Rasprostranjena dostupnost BSP-a u mnogim drugim Europskim gradovima poput Londona dovela je do povećanja vidljivosti ljudi koji voze bicikle u svakodnevnoj odjeći. To je pomoglo u percepciji bicikliranja izvan aktivnosti za sportske entuzijaste. Kao zeleni način prijevoza, gradovi su također zamislili ulogu BSP-a u poboljšanju kvalitete zraka i iskustva mobilnosti u gradu. Sustav je također doprinio oživljavanju biciklističke kulture u mnogim europskim gradovima.
Slika: Pozitivni primjer blizine stanice za bicikle i stanice metroa u Londonu
Glavni grad Kolumbije, Bogota, također je napredovao u uvođenju Zajedničkog sustava bicikala kako bi građane održivo transportirao. Grad je spreman imati svoj prvi sustav dijeljenja bicikala s postajama opremljenim najnovijom tehnologijom. Sustav će omogućiti komunikacijske značajke poput statusa svakog vozila, brzog punjenja i provjere dostupnosti na svakoj postaji za parkiranje. Grad planira imati barem 300 postaja s 3300 bicikala, od kojih će 50% biti potpomognuto pedaliranjem.
Ključne značajke Sustava dijeljenja bicikala u Bogoti:
- Korištenje Manocletas, dodatka koji omogućuje osobama u invalidskim kolicima pristup sustavu;
- Flota teretnih bicikala s ladicama i stolicama za djecu kako bi se ženama olakšalo obavljanje svakodnevnih potreba po gradu;
- Povezanost sustava s javnim prijevozom kako bi se bolje ponudila i iskoristila povezanost prvog i posljednjeg kilometra.
Javni sustav dijeljenja bicikala ima potencijal da služi kao model prvog i posljednjeg kilometra, kao i neovisan model. Ovisi o tome kako gradovi integriraju uslugu s javnim prijevozom. Program dijeljenja bicikala u urbanim sredinama nije puko riješenje za povećanje udjela bicikliranja. Međutim, to je aktivna strategija za poticanje bicikliranja i razvoj posljedične infrastrukture.
Osim toga, uspješna implementacija ovog sustava zahtijeva od gradova jasan cilj tijekom cijele faze planiranja i izvođenja kako bi što bolje iskoristili benefite smanjenja štetnih emisija u zrak i prometnih zagušenja.
