Grudska Biciklijada 2024.
Biciklistički klub Grude s ponosom organizira drugu Grudsku biciklijadu, koja će se održati u nedjelju, 25. svibnja 2025. godine, uz podršku Općine Grude. Biciklijada je idealna prilika za sve ljubitelje biciklizma, rekreacije i prirode da uživaju u nezaboravnoj vožnji kroz prekrasne krajeve Gruda i okolice.
Program i ruta
Start je predviđen ispred crkve Svete Kate u Grudama u 14:00 sati, uz osiguranu policijsku i medicinsku pratnju te servisno vozilo. Vožnja će obuhvatiti nekoliko zanimljivih točaka:
- Prva pauza kod Vinarije Matiša na Višnjici, gdje sudionike očekuje okrjepa i degustacija vina.
- Nastavak rute kroz centar Gruda i dalje prema Sovićima.
- Konjički klub Stina u Sovićima, gdje biciklisti imaju priliku saznati više o konjičkom sportu uz kratki odmor.
- Crkva Svetog Stipana u Gorici, uz posjet arheološkoj zbirci i stručno predavanje o bogatoj povijesti lokaliteta.
- Jezero Krenica, prirodno čudo koje nikada ne presušuje, uz pogled na rodnu kuću slavnog Andrijice Šimića.
- Povratak kroz grudsko polje vodi bicikliste natrag u Grude, gdje će u Parku hrvatskih branitelja biti priređen ručak za sve sudionike.
Važne napomene
- Sudjelovanje je besplatno i otvoreno za sve uzraste.
- Vozi se laganim tempom, s dovoljno pauza za odmor.
- Preporučuje se nošenje zaštitne kacige.
- Biciklisti s cestovnim biciklima vozit će posebnom dionicom na kraju rute.
- Ukupna duljina biciklijade je oko 40 km.
Pozivamo sve bicikliste, rekreativce i ljubitelje prirode da nam se pridruže u ovoj zajedničkoj avanturi. Iskoristite priliku za rekreaciju, uživanje u ljepotama Gruda i druženje na svježem zraku.
Dobro nam došli na Grudsku biciklijadu 2025!
Organizator
Biciklistički klub Grude iz Gruda osnivan je s ciljem razvoja biciklizma u Grudama i Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Mjesto
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u Zabiokovlju. Omeđena je Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Grude graniče sa svim općinama Zapadnohercegovačke županije: Posušjem (na sjeveru) Širokim Brijegom (na istoku), Ljubuškim (na jugu); kao i s općinama Imotski, Lovreć, Runovići, Zmijavci (na zapadu) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do – što je za ovo područje neobično – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica – Tihaljina – Trebižat).
U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Zemljopis
Grude, Imotsko polje – panorama. Grude su smještene u Imotskom polju, na njegovu jugoistočnom dijelu.
Ulica dr. Franje Tuđmana, najduža ulica u Grudama
Križanje ulica Hrvatskih branitelja u smjeru Ljubuškoga, dr. Franje Tuđmana u smjeru Imotskoga i Blage Zadre u smjeru Širokog Brijega
Općina Grude nalazi se u istočnom dijelu stare Imotske krajine, te obuhvaća istočni dio Imotskog polja.
Grude su udaljene 49 km od Mostara, 15 km od Imotskog, te 82 km od Splita.
Reljef i građa
Općina Grude je integrirana oko Imotskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac (Ledinac).
Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Imotskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Imotskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeveroistočnom rubu Imotskog polja javljaju zbog zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.
Izvor: Wikipedia (link)
