Biciklijada Ćirinom Prugom Mostar – Počitelj
Udruga „HerzegovinaBike“ i Biciklistički klub Mostar najavljuju biciklijadu „Ćirinom prugom Mostar-Počitelj“ koja će se održati u Nedelju 14.4.2024. sa početkom u 10:00h ispred Trga Hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru. Biciklijada se realizira uz financijsku potporu: Grada Mostara, tvrtke HT Eronet, Continental Tires, Turističke Zajednice HNŽ/K, Škoda Apolo, agencije REDAH i Capriolo SC Mostar , a u cilju promocije „Južne Hercegovine i Uskotračne pruge Ćiro“.
PRIJAVE NA LINK 👉 https://forms.gle/46nwESRMp7tYTEaJ6
- Datum: 14.4.2024.
- Vrijeme polaska: 10.00h
- Duljina staze: 55 km
- Lokacija starta: Rondo – Trg Hrvatskih velikana (link google maps)
- Facebook događaj: https://fb.me/e/3ZblgnKJv
- Više o ruti kojom bicikliramo: https://www.herzegovinabike.ba/tour/cirinom-prugom-mostar-capljina/
Povijesna uskotračna pruga sa parnom lokomotivom prolazi od Mostara uzduž rijeke Neretve, kroz Čapljinu, Popovo polje, Ravno, te u blizini Ivanice prelazeći granicu sa Hrvatskom sve do Dubrovnika. Konstrukcija pruge je počela 1898. i završila 1901 godine. Ćiro je tijekom svog postojanja povezivao mjesta u Hercegovini i donosio im život, a danas je pruga rekonstruirana u biciklističku stazu.
• Ekskurziju započinjemo u Mostaru ispred trga hrvatskih velikana Rondo gdje će Vas dočekati domaćini i objasniti plan biciklističkog događaja. “Ćirina biciklijada” vas vodi kroz Mostar (Stari grad) pokraj čuvenog “Starog mosta”, UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
• Nakon fotografiranja, biciklijada nastavlja pod policijskom pratnjom svoj put prema naselju Blagaj, gdje se nalazi izvor Bune, koji je najveći krški izvor u Europi (Vrelo Bune). Pored njega se nalazi čuvena sufijska tekija, a u njegovoj okolici su prapovijesno nalazište Zelena pećina, ribogojilište i restorani, te dvorac iz 15. stoljeća, dok se u samom mjestu nalaze brojne građevine koje su proglašene za nacionalni spomenik BiH.
• Po obilasku Blagaja, biciklijada nastavlja svoj put prema Buni, nakon čega nastavljamo svoj put prema Baćevićima, vozeći lokalnom cestom kroz Maloševiće, Šurmance, prelijepim krajolicima uz rijeku Neretvu sve do Čapljine.
• Iz Čapljine pod policijskom pratnjom nastavljamo uspon u dužini 1km prema Počitelju, naseljenom mjestu koji je u sastavu općine Čapljina, a njegovo povijesno urbano središte potječe još od 14. st. i zaštićen je nacionalni spomenik BiH.
• Nakon obilaska Počitelja, spuštamo se u grad Čapljnu.
Biciklijada ide trasom kuda se u prošlosti kretao Ćiro u dužini 35km od Mostara do Čapljine, odnosno 65km u oba smjera. Povratak je individualan. Učesnici biciklijade će na raspolaganju imati 8 volontera, iskusnih biciklista koji će tijekom bicikliranja paziti na sigurnost svih učesnika i pobrinuti za svaku nepredviđenu situaciju, te je ukloniti u najkraćem roku, kao i policijsku pratnju na opasnim mjestima, gdje je pojačan promet vozila.
Trasa je u cijelim putem asfaltirana podloga na kojoj se može, osim MTB biciklom, voziti i trekking ili cestovnim biciklom. Primjerena je svim biciklistima, pošto su trasa i ritam vožnje lagani i prilagođeni većini.
Kotizacija za sudjelovanje je besplatna, a svim sudionicima na raspolaganju su volonteri, servisno vozilo, fotografije i video sa biciklijade, te im je osigurano: voda i prva pomoć u servisnom vozilu….
Prijave nisu obavezne, dovoljno je samo doći na mjesto događaja, a ovim putem pozivamo sve klubove prijatelje kako iz BiH, tako i iz susjednih država, da se odazovu na biciklijadu, kako bi proveli jedan odličan dan i još jednom promovirali biciklizam u odličnom svjetlu.
Organizator
Udruga za promociju biciklizma „Hercegovina bicikl“ nastala je kao potreba da se na jedan sveobuhvatan način promovira biciklizam u Hercegovini, sa željom da okupi oko sebe sve relevantne biciklističke djelatnike i biciklističke klubove kako bi zajedničkim snagama pokušali brendirati Hercegovinu kako regiju poželjnu za biciklizam, a što bi u konačnici doprinijelo popularizaciji i omasovljivanju biciklizma, ali i stvaranju preduvjeta za razvoj cikloturizma koji je zadnjih godina u Europi, ali i svijetu, sve više u ekspanziji te postaje važna turistička grana.
Udruga “Hercegovina Bicikl” osnovana je 08.02.2013. i okuplja članove biciklističkih klubova iz Hercegovine. Udruga od samog osnivanja zajedno sa resurnim ministarstvima (Turizma, te Kulture i Sporta) aktivno radi na promociji biciklizma kao cikloturizma ponajprije, a zatim i kao sporta, rekreacije i načina življenja. Do sada smo iznijeli niz projekata aktivnog biciklizma kao sporta i rekreacije od čega bi izdvojili: Biciklističke karavane prijateljstva “Mostar – Vukovar” koje su okupile preko 1.000 biciklista iz cijele BiH, ali i Hrvatske, Međunarodne biciklističke cestovne utrke “Hercegovina Classic”, Međunarodni višednevni događaj “Blidinje BIKE Festival” koji kroz trodnevnu organizaciju okuplja tisuće biciklista i turista iz više zemalja, a bila je i nositelj projekta obilježavanja Europskog dana bez automobila te je organizirala više biciklijada u urbanim sredinama. Udruga “Hercegovina Bicikl“ okuplja biciklističke klubove iz područja Mostara, Širokog Brijega, Posušja, Gruda, Drinovaca, Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Trebinja, Ravnog, Stoca, Jablanice i Rame.
Udruga za promociju biciklizma “Hercegovina bicikl” zajedno s REDAH-om sudjeluje u više projekata vezanih za sportsku i turističku promociju Bosne i Hercegovine, a samostalno provodi projekt “Biciklom kroz Hercegovinu“ koji je prošao na natječaju Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Firmaprojekt fonda uspostavljenog od organizacija USAID-a i SIDA-e. Udruga je i aktivni partner na projektu revitalizacije uskotračne austrougarske pruge popularno nazvane Ćiro, projekt kojeg je obišao pozitivan glas svjetskih razmjera i o kojem su pisali mnogi strani mediji, a čijom su se realizacijom Mostar i Dubrovnik spojili biciklističkom trasom. Također, zajedno sa Uredom Županije Zapadnohercegovačke za EU integracije sprovodimo i aktivno sudjelujemo u realizaciji projekta “CYCLING RURAL” koji ima za cilj promociju ruralnog turizma kroz biciklističke staze i cikloturističku ponudu. Nadalje, udruga već nekoliko godina u suradnji s Biciklističkim savezom BiH i turističkim zajednicama provoditi projekt obuke cikloturističkih vodiča, te zajedno sa Regionalnom agencijom za razvoj Hercegovine “REDAH” provodi “Bike Friendly” projekt u kojem motele, restorane i privredna gastinstva educiramo o cikloturizmu, cikloturistima kao gostima te im dodjeljujemo BikeFriendly oznake.
Mjesto
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini.[2] Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županije[3] te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Neretvu premošćuje Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.
Položaj
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, u središnjem dijelu Hercegovine. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže kanjon Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao “grad na rijeci Neretvi”. Izgradnjom brane za HE Mostar na rijeci nastala je akumulacija Mostarsko jezero.
Geografski položaj Mostara
Nalazi se 132 km jugozapadno od Sarajeva te 57 km sjeveroistočno od Ploča. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga krša u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište. Nalazi se na željezničkoj pruzi Ploče (Hrvatska) – Sarajevo, a ima i zračnu luku. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. (Stari most), koji je pod UNESCO-ovom zaštitom.[4]
Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je Bijelo polje, u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je Mostarska kotlina, u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je Mostarsko polje (Bišće polje), u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.
Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.[2] Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku Neretva i Radobolja, a u bližoj okolici grada nalaze se: Drežanjka, Buna, Bunica i Jasenica.[3]
Klima
Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.
Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45°C. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini, te je uz Atenu grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana).
Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37 cm snijega. Snježne zime bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88 cm snijega.[5]
Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj oborina i najveći broj sunčanih sati izmjereni u Bosni i Hercegovini bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2 °C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1.515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2.291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9 °C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2 °C. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,6 °C, zimska 5,8 °C, a srednja ljetna temperatura 23,2 °C.[6]
Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39 °C, a na suncu je izmjereno čak 56,4 °C.[7] Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3 °C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.[8]
Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6 °C.[9] Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.[10] Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2 °C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9 °C.[11] Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3 °C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.[12]
U Mostaru je od ciklone Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na Balkanu, nego i u Europi. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.[13] U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878 mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku 2013.[14]
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i zime u Mostaru znaju biti izrazito kišovite.
